Aronija je višegodišnja listopadna vrsta voća koja vodi porijeklo iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža. Na našem kontinentu najviše se uzgaja u Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. U posljednjih desetak godina primjetna je veća upotreba i sadnja aronije na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Aronija kao lijek
Aronija naš organizam u velikoj mjeri pročišćava od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja i bolesti raka.
Mnoge svjetske studije su pokazale da ima i antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku “ubija” maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Kao izuzetan antioksidans, aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala i “napad” na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i spriječavajući razvoj hroničnih bolesti.
Mnogobrojna istraživanja su do sada otkrila da bobice aronije poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim žilama, a svakodnevnim korištenjem vrijednosti holesterola i triglicerida se snižavaju te se tako štiti kardiovaskularni sistem.
Vrijedi istaći kako aronija također pruža zaštitu od bolesti očiju, odnosno makularne staračke degeneracije. To je neizlječiva bolest koja dovodi do sljepoće.
Aronija kao sok
Aronija se najčešće proizvodi kao sok, koji je pun antioksidativnih sastojaka koji djeluju protiv djelovanja štetnih slobodnih radikala, što doprinosi našem zadravlju. Sok od aronije je koristan za cijelu porodicu, jer ga mogu koristiti čak i djeca. Dovoljne i preporučene količine su do pola decilitra. Možete nasuti u čašu i razblažiti sa vodom. Ne preporučuje se da je zaslađujete sok. Brojni sportisti koriste sokove od prirodne aronije kako bi se okrijepili nakon velikih sportskih napora. Osim soka i čaja, iz plodova aronije mogu se pripremati ukusne marmelade, kompoti, voćne kaše, sirupi i razne voćne slastice. Također, sibirska aronija može se kombinovati i s drugim voćem, čime se ostvaruje bogata aroma i lijepa tamna boja.
Aronija uzgoj i sadnja
Kako smo već ranije naveli u posljednjih desetak godina primjetna je sadnja plantaža aronije na teritoriji Bosne i Hercegovine. Aroniju je iznimno lako uzgajati, a pogodna je i za sadnju unutar manjih vrtova i na manje plodnom tlu. Kao što smo već spomenuli, aronija je otporna i na niske zimske temperature te na kasne proljetne mrazove, a njezin uzgoj ne zahtijeva posebnu njegu.
Sibirska aronija
Riječ je o najboljoj vrsti aronije, koja ujedno ima i najveća ljekovita svojstva i nije je potrebno prskati jer nema prirodnih neprijatelja. Ova vrsta aronije odlično podnosi zimu i mraz, te temperature do čak minus 47 stepeni, pa se ona može saditi i u Rusiji i Sibiru, odakle je i dobila ime sibirska aronija. Izuzetno niske temperature ne ostavljaju nikakve posljedice na bobice aronije, pa tako ona ima visok postotak polifenola, vitamina C, E i beta-karotena što je čini jednom od najjačih poznatih i ispitanih antioksidansa.
Sibirsku aroniju nije potrebno prskati jer nema prirodnih neprijatelja. Posađena u vrtu, aronija će već nakon godinu dana dati prve plodove, koje beremo u septembru, kada su dovoljno zreli i blještavo crni.
Aronija vs druge biljke
Aronija ima nevjerojatno visok nivo antioksidansa i u poređenju sa drugim biljkama, možemo reći da je ona čak šest puta jača od brusnice.
Predstavljamo vam još jednu tabelu, koncentracije vitamina unutar aronije u poređenju sa drugim biljkama.
Aronija i dijeta
Poznata je primjena aronija kod regulisanje tjelesne težine, jer ona spriječava stvaranje viška masnoće oko stomaka, što je jedan od najčešćih problema kojima se mnogi ljudi suočavaju širom svijeta. Kako ima veoma mali broj kalorija i masnoće, a sadrži dijetalna vlakna ona se čini jednom od najzdravijih voćki. Ukoliko želite da budete siti, puni snage i snergije, a da pri tome još brinete o svom zdravlju preporuka je da je konzumirate redovno.
Uzgoj aronije
Kada govorimo o uzgoju aronije moramo istaknuti da ona ima veoma male zahtjeve, te može uspijevati u različitim klimama i područjima. Aronija pod utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka. Optimalna količina oborina je 500 – 600 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pješčana tla, te zbijena vlažna tla. Mraz gotovo uopće ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Cvijet je otporan na niske proljetne temperature, dok sama biljka podnosi temperature i do -30°C.
Sorte aronije
Viking sorta aronije dobivena u Finskoj, te poznata u nordijskim zemljama, kao i u Poljskoj. Karakterizira ju uspravan i bujan rast, otpornost na hladnoću te visina 2-3 metra. Daje visoke prinose, plodovi su krupni i nisu skloni osipanju.
Nero poznatija kao češka sorta. Najviše se uzgaja u Njemačkoj, Rusiji i Estoniji. Sorta aronije koja se lako razmnožava, plod je bogat vitaminom C i antioksidansima te joj je produktivnost visoka.
Moravska slatkoplodna– češka sorta, žbun uspravan, i jako produktivna sorta aronije.
Altajska krupnoplodna – žbun uspravan i jako otporan na hladnoću, produktivnost joj je prosječna, a plod bogat antocijanima i krupan (Nikolić i Milivojević, 2015).
Gdje se sve koristi aronija?
Sokovi. likeri i rakije, jogurti, konditorska industrija, prirodne boje, farmaceutska industrija
Aronija – nuspojave
Nije poznata kao uobičajeno alergena hrana i nuspojave se javljaju samo u rijetkim slučajevima. Međutim, zbog jakog kombinacije hemijskih spojeva vaše tijelo može reagovati na nju drugačije od drugih, pa se stoga preporučuje da pratite reakcije vašeg tijela prilikom prvog konzumiranja aronije.
