Ako svakog dana pojedete 12 šljiva, i tako dva mjeseca, znatno ćete spustiti nivo lošeg holesterola u krvi, tvrde naučnici. Osim toga, ojačaćete kosti i smanjiti rizik obolijevanja od raka debelog creva.
Antioksidansi iz šljiva uništavaju slobodne radikale koji mogu da dovedu do oksidacije holesterola, koja znatno povećava rizik od moždanog udara ili visokog holesterola.
Šljiva obiluje i vlaknima i zato je nezaobilazan izbor u slučaju otežanog pražnjenja i zatvora. Dihidroksi-fenil izatin je jedan od sastojaka šljive, zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak.
Ima podataka koji ukazuju da 100 grama šljiva dnevno u periodu od tri mjeseca znatno poveća markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.
Šljive imaju nizak glikemijski indeks, što znači da mogu da pomognu u kontroli nivoa šećera u krvi i tako smanje rizik od dijabetesa tipa 2. One mogu, pokazala su istraživanja, da smanje i nivo triglicerida i glukoze u krvi, a za to je zaslužan lutein. Takođe, flavonoidi u šljivama smanjuju rizik od otpornosti na insulin, a pozitivno utiču i na insulinsku osjetljivost.
Šljive su bogate i bakrom. Ovaj mineral u ljudskom organizmu odgovoran je za stvaranje vezivnih proteina tkiva – kolagena i elastina. Stoga se može reći da je šljiva važna ne samo za jačanje kostiju, već i zidova krvnih sudova, mišićnih vlakana i kože.
U ovo doba godine šljivu bi trebalo jesti svježu jer sadrži vitamine C, B6, B2, B3, K, magnezijum, željezo, kalcijum i čak 240 miligrama na 100 grama kalijuma. Kalijum u šljivama ima dobar uticaj na krvni pritisak, kao i na zdravlje srca. Ovaj mineral odgovoran je da ne dođe do zgušnjavanja trombocita, proces koji je uzrok za aterosklerozu i druge bolesti srca.
