Zovu je i „Eliksirom mladosti“ jer ima više kalcijuma nego kravlje mlijeko, a uz to stimuliše rad mozga, smanjuje krvni pritisak, hrani a ne goji
Iako se suhog voća većina rijetko sjeti da konzumira, malo je onih koji znaju da suhe smokve sadrže više kalcijuma nego kravlje mlijeko. Pregršt plodova smokve otkloniće neraspoloženje i nervozu, a spasiće vas i prevrtanja u krevetu kad ne možete da zaspite. Poboljšaće vam koncentraciju i pamćenje, jer stimuliše rad ćelija i podstiče razmjenu materija u mozgu.
U svijetu je raširena upotreba smokve kao preventivnog i tradicionalnog sredstva protiv kancera. Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko, fungicidno i dezinfikujuće djelovanje. Mliječni smokvin sok takođe pomaže kod glista i i ostalih crijevnih napasti, a liječi i gljivice, bradavice na koži i omekšava kurje oči i žuljeve. Ova voćka je poznata i kao blago sredstvo za čišćenje organizma, pri tom ne izazivajući grčeve i dijareju.
Smokve pomažu u snižavanju povišenog krvnog pritiska, jer su dobar izvor kalijuma, minerala bitnog za kontrolu krvnog pritiska. Mogu da budu od pomoći čak i pri mršavljenju.
One su dobar izvor vlakana, koja održavaju osjećaj sitosti i odgovarajući nivo energije. Dakle, smokve ne goje, a dovoljno su hranljive, tako da su dobar izbor za svaku dijetu. Održavanje kostiju u dobrom stanju je još jedna funkcija smokvi, jer su odličan izvor kalcijuma. Osim što rješava probleme sa kostima i zubima, suha smokva je blagotvorna i za nokte, kosu i kožu.
Pravi je eliksir mladosti jer zahvaljujući mnoštvu antioksidanata kojima brani organizam od slobodnih radikala, usporava starenje.
Vjeruje se da smokva potiče iz Turske i jugozapadne Azije, dok se danas uzgaja u svim toplijim krajevima. Kao hranljivo i ljekovito voće, smokva je bila poznata čak i prije 4000 godina u Mesopotamiji. Dalje se širila preko Krita do antičke Grčke, gde je postala osnova tradicionalne ishrane. Tu je smokva bila toliko poštovana da je donesen zakon koji zabranjuje izvoz najkvalitetnijih plodova.
