Suvremenim se obrazovanjem oblikuje znanstveno-materijalistički pogled na svijet koji je osobito vezan uz fiziku, temelj svih prirodnih znanosti. Fizikalni način razmišljanja omogućuje znanstveno-istraživački pristup rješavanju različitih znanstvenih problema. Fizika motreći prirodne pojave uvijek nastoji pokusom i mjerenjem potvrditi teorijsku pretpostavku određenog fizikalnog zakona, pa se tek pokusima potvrđena teoretska pretpostavka prihvaća kao prirodni zakon. U protivnome pretpostavka se mora promijeniti glede uskladbe s mjerenjima. Fizika mjerenjem nastoji dobiti što točnije vrijednosti fizikalnih veličina, koje se označavaju međunarodno dogovorenim znakovima (simbolima). Fizikalne veličine, izražene brojčanim vnjednostima i mjernim jedinicama, mjerljiva su svojstva fizikalnih stanja, procesa ili tijela. Omogućuju određivanje fizikalne pojave i njezino opisivanje odgovarajućim jednadžbama u matematičkom obliku. Međutim, matematika je, u odnosu na fiziku, samo ‘jezik’ kojim se simbolički izražavaju fizikalne zakonitosti. Fizika nastoji otkriti zakone ponašanja materije u različitim uvjetima. Fizikalni zakoni mogu se točno izraziti fizikalnim jednadžbama, koje povezuju fizikalne veličine u tom zakonu.
